• Upoznajte finaliste Social Impact Award Srbija 2017!

    Ovo su mlade nade socijalnog preduzetništva u Srbiji – 10 timova koji okupljaju 29 mladih ljudi prošlo je selekciju SIA žirija i dobilo kartu za tromesečnu inkubaciju.

    Inkluzija osoba sa invaliditetima, urbano baštovanstvo, pristupačno stanovanje – samo su neke od tema kojima se bave naši finalisti. Oni će proći kroz tromesečni program inkubacije koji podrazumeva intenzivni bootcamp, radionice, individualne sesije, vebinare i mentorski program, a sve to sa ciljem postavljanja i testiranja biznis modela. Nakon intenzivnog rada, 3. oktobra dodelićemo nagrade onim finalistima koji su najviše napredovali tokom inkubacije.

    U nastavku možete pronaći više informacija o tome ko su finalisti Social Impact Award 2017 Srbija i šta oni rade.

    Bez brige – tokom leta ćete čuti još o njima – pratite naš sajt i Fejsbuk stranicu! 😊

     

    SIA 2017 FINALISTI

     Big Green Consulting
    Luka Pejanović, Nikola Krlović

    Pružemo ekološke konsultacije na organski i neinvazivni način putem ekološkog inženjeringa. Ekološki inženjering se definiše kao dizajn, posmatranje i stvaranje zdravog ekosistema, uz pomoć organskih i bioloških tretmana umesto intenzivnog, građevinskog pristupa, koji ne leči ekosistem, već ga menja u čistiju ali opet uništenu, varijantu životne sredine. Kranji cilj ove struke je da se napravi ekosistem koji bi sam funkcionisao, a da ne remeti normalan tok ljudskog života u blizini.

    Čitaj mi
    Milana Dundić, Milica Dunduć, Tijana Dazdarević

    „Čitaj mi“ ima za cilj ekonomsko osnaživanje teško zapošljivih kategorija ljudi i njihovu socijalnu inkluziju i učešće na tržištu rada. Ideja je da pružimo uslugu čitanja knjiga, skripti ili bilo kog drugog pisanog teksta koji korisnici žele, koju će omogućavati zaposleni u našem socijalnom preduzeću, a koje će činiti ljudi iz teško zapošljivih kategorija. Na taj način doprinećemo njihovom ekonomskom osnaživanju i integraciji u društvo. Korisnici usluga su slepi i slabovidi ljudi, studenti, srednjoškolci i mladi zaposleni. Korisnicima će audio formati biti dostupni preko sajta i mobilne aplikacije. Glavne karakteristike usluge biće visok kvalitet i pristupačna cena.

    EYEPHONES
    Anđela Kocić

    EYEPHONES naočare podižu bezbednost gluvih osoba u saobraćaju. U okvir naočara su ugrađene LED diode koje svetlosnim signalima upozoravaju korisnika o neposrednoj opasnosti. Upozorene će aktivirati oni zvuci čija se jačina proceni kao opasnost (npr. sirena automobila na određenoj udaljenosti, zvuk voza koji se približava, škripanje guma, itd..).

    FilterApp
    Danilo Grbović, Katarina Đurković, Lana Hadži-Nikolić, Mina Radončić, Nataša Škrbić

    Srpska prestonica je obogaćena obiljem kulturnih događaja, čija je niska posećenost posledica manjka vidljivosti ovih sadržaja. Ovaj problem, osim što utiče na stanovnike i posetioce Beograda, takođe utiče na ustanove kulture i same umetnike koji svoje radove predstavljaju beogradskoj publici. FilterApp omogućava veću vidljivost svih pomenutih grupa i pomaže promociju i razvoj kulturnih sadržaja Beograda. FilterApp je besplatna mobilna aplikacija namenjena promociji kulture i kulturnih događaja u Beogradu. Korisnik kroz aplikaciju ima pristup objedinjenim informacijama o svim aktuelnim kulturnim dešavanjima koja obuhvata sadržaje svih ustanova kulture – na jednom mestu. Korisnici putem svog naloga mogu napraviti listu događaja koji ih interesuju. Takođe postoji mogućnost ”filtriranja“ – korisnici selektuju koju vrstu događaja ili institucije žele da posete, datum kada to žele da učine i da li žele poseta događaju bude besplatna – i FilterApp će pokazati samo takve događaje!

    Filter App je od nedavno dostupan za android uređaje – skini aplikaciju sa ovog linka 😊

    Kamp za sve
    Miloš Potić, Natalija Žikić

    Želimo da kreiramo prvu lokaciju dostupnog turizma u Srbiji uređenjem 2 kamp kućice koje mogu koristiti osobe sa invaliditetom (paraplegičari, slabovidi, gluvonemi). Mi nudimo boravak na planini dostupan SVIMA (prenoćište i sportske slobodne aktivnosti za osobe sa invaliditetom). Indirektno, iza naših proizvoda i usluga krije se važna socijalna misija u okviru koje nastojimo da promenimo svest građana i zaposlenih u turustičkom sektoru u pogledu rada sa osobama sa invaliditetom.

    Mini Home
    Ana Dušmanović, Jelena Kojić, Jelena Stanković, Maja Kopta, Mihailo Sladoje, Nikola Arsić, Stefan Milićević, Tijana Savić

    Mini Home predstavlja minimalnu stambenu jedinicu čije su glavne odlike transportabilnost i jednostavnost za sklapanje. Ova jedinica može biti rešenje za socijalno i ekonomski ugrožene grupe, u slučajevima elementarnih nepogoda, migracija i drugih kriznih situacija koje prouzrokuju problem stambenog pitanja. Jedinica se takođe može koristiti i kao kućica za studenta, kućica za igru u dvorištu, sklonište na nekom udaljenom mestu, smeštajna jedinica na festivalu i u kampovima. Ova stambena jedinica može biti nekome dom, nekome privremeno rešenje, a nekome i stil života.

    Pirate Art
    Arsen Arsenović, Božidar Milivojević, Marija Erić, Nikola Matić

    Pirate Art se bavi proizvodnjom kozmetičkih obloga za osobe koje koriste protetička pomagala ekstremiteta. Kupovinom ovog proizvoda osobe sa hendikepom će moći da zaštite i ulepšaju svoju protezu što će im dati više samopouzdanja, potpomoći njihovu socijalizaciju i socijalnu inkluziju. Planiramo da zaposlimo osobe sa hendikepom koje bi učestvovale u izradi ovih proizvoda u skladu sa širenjem obima posla.

    Radionica sapuna „Vrnjački sapun“
    Slobodan Cvetković

    Radionica „Vrnjački sapun“ je nastala kao spoj tradicionalnog i modernog sa željom da zapošljava mlade osobe sa invaliditetom kako bi svojim radom postali ravnopravni članovi društva. Svaki sapun je ručno pravljen i sačinjen od kvalitetnih prirodnih ulja uz različite mirisne note. Ono što ga čini unikatnim jeste oblik koji je jedinstven za lokalitet Vrnjačke Banje. Sapuni su ekološki proizvodi i potpuno prirodno sredstvo za pranje, zaštitu i negu kože. „Vrnjački sapun“ ima viziju za uspostavljanjem jedinstva tela i duha, kao i da budi sećanja na zaboravljena bogatstva prirode.

    To umem i ja!
    Nataša Kovačević

    Ideja je izrada i prodaja edukativnog materijala i igara za decu i odrasle sa posebnim potrebama, a u cilju smanjivanja nezaposlenosti odraslih osoba sa smetnjama u razvoju. U samoj proizvodnji bi radile osobe sa posebnim potrebama, prvenstveno osobe sa intelektualnom ometenošću i na taj način bi sticali praksu u radu, da bi kasnije mogli da se zaposle kod drugih poslodavaca. Na ovaj način želimo da pokažemo da i ove osobe mogu da rade, zarađuju i budu punopravni članovi društva.

    UrbiGo
    Aleksandar Varničić, Anja Čarapić

    UrbiGo je vertikalna urbana bašta namenjena stanovnicima gradova, koja omogućava korisnicima gajenje zdrave, sveže i organske hrane u sopstvenom domu. Izgrađena od ekoloških materijala, na ekonomičan način koristi urbane, gradske prostore stanova, kompanija ili drugih institucija gde se može instalirati. Pored rešavanja ekološkog problema nedovoljno zastupljene urbane poljoprivrede u Srbiji, u šivenje materijala za UrbiGo baštu uključene su žene, korisnice sigurnih kuća, koje pripadaju kategoriji teže zapošljivih lica i koje se na ovaj način ekonomski jačaju i podržavaju.

    Anja je nedavno primljena na program YES – Youth Encounter on Sustainibility, veoma kompetetitivan program za mlade ljude koji rade na održivim projektima. Međutim – potrebna joj je finansijska pomoć da bi učestovala u programu – pomozimo joj donacijom na ovom linku!

    Veliko hvala članovima SIA žirija:

    Branka Novčić Korać (Fakultet organizacionih nauka), Dušan Vukanović (ICT Hub), Dušan Šaponja (Ciklotron), Dušan Čavić (Ciklotron),  Ivana Stančić (Smart Kolektiv), Jovana Paljić (Coca-Cola Hellenic Bottling Company Serbia) i Sanja Mitić (Ekonomski fakultet u Beogradu) na izdvojenom vremenu, trudu i pomoći u izboru najperspektivnijih ideja!

     

  • SJAJNE VESTI: Produžen rok za podnošenje prijava na Social Impact Award

    Rok za prijavu biznis ideja na Social Impact Award (SIA), najznačajnije omladinsko takmičenje na temu društvenog preduzetništva, produžen je do 6. juna u podne. Prijavljeni timovi boriće se za paket podrške za pokretanje sopstvenog „dobrog“ biznisa i priliku da učestvuju u međunarodnoj konferenciji.

    Organizacija Razlivalište već treću godinu u nizu sprovodi Social Impact Award program u cilju promocije ideje društvenog preduzetništva među mladima u Srbiji i pružanje podrške u njihovim prvim preduzetničkim poduhvatima.

    U okviru programa otvoren je konkurs za prijavu biznis modela od kojih će 10 izabranih finalista proći kroz tromesečni period razvoja biznis ideje. Nakon toga, stručni žiri će na osnovu tri kriterijuma (društveni uticaj, inovativnost i izvodljivost ideje) izabrati 3 pobednička biznis modela. Pobednici će biti nagrađeni početnim kapitalom od 1.500€, učešćem na međunarodnoj SIA konferenciju u Beogradu i daljom mentorskom podrškom u osnivanju svog društvenog preduzeća. Jedan od preostalih sedam finalista će nakon onlajn glasanja zajednice biti proglašen za četvrtog pobednika i takođe dobiti priliku da učestvuje na međunarodnoj SIA konferenciji u Beogradu.

    Zbog velikog interesovanja i potrebe da omogućimo što većem broju mladih da podnesu svoje prijave, konkurs je produžen i biće otvoren sve do 6. juna u podne za sve zainteresovane uzrasta od 14 do 30 godina.

    Preostali uslovi konkursa i detaljna uputstva za apliciranje dostupna su u SIA Vodiču za apliciranje, dok je prijavu moguće popuniti na ovom linku.

    Radujemo se tvojoj ideji za biznis koji stvari menja na bolje!

    Odvaži se i #zaSIAj!

  • SIA Srbija je pobednik Smart Start takmičenja!

    Social Impact Award (SIA) Srbija proglašen je za najinovativniji projekat u oblasti rešavanja društvenih problema u okviru Smart Start Social Innovation Challenge takmičenja!

    Social Innovation Challenge je takmičenje za inovativne ideje u oblasti rešavanja društvenih problema koje se sprovodi u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Pobednik se određuje na osnovu onlajn glasanja, i u konkurenciji ideja iz Srbije, zahvaljujući velikoj podršci zajednice, projekat SIA Srbija je osvojio nagradu od 3.500€.

    Social Impact Award je edukativni program i takmičenje ideja za studente kojim želimo da razvijemo i implementiramo inovativna rešenja za društvene probleme, koji sprovodi organizacija Razlivalište. Naša misija je da promovišemo duh društvenog preduzetništva kroz edukaciju, podršku i povezivanje mladih do 30 godina.

    U Srbiji je u prethodne dve godine više od 600 ljudi prisustvovalo SIA događajima i radionicama koje su prethodile konkursu za biznis inkubaciju. Od 40 prijavljenih preduzetničkih ideja u sledeći krug i proces inkubacije prošlo je 11 timova. Na kraju projekta 6 timova je nagrađeno sa ukupno 13.500€ početnog kapitala. Za više o tome kako ovo radimo, pročitajte ovde.

    Šta dalje?

    Naš cilj za 2017. godinu je da kroz SIA radionice prođe 500 mladih ljudi, da izaberemo 10 timova za proces inkubacije i obezbedimo početni kapital za 4 preduzetničke ideje. Zahvaljujući novcu od nagrade smo korak bliže ka ostvarenju ovog cilja. Hvala vam još jednom na ogromnoj podršci. Redovno ćemo objavljivati kako trošimo novac od nagrade u našem njuzleteru (na koji se možete prijaviti ovde) i na našem sajtu.

    Sviđa ti se ono što radimo?

    Imamo velike planove za budućnost i tražimo pojačanje! Odlučili smo da proširimo Razlivalište tim i uključimo mlade koji imaju malo iskustva a puno snage i inspiracije za učenje. Tražimo dizajnera, koordinatore za komunikaciju na društvenim mrežama, koordinatore za događaje, ljudske resurse i fasilitatore. Sve pozicije su volonterske i podrazumevaju 10ak sati nedeljno. 

  • „Socijalni preduzetnici su jako hrabri i srčani ljudi, koji se ne plaše ni borbe sa vetrenjačama.“ – Nikoleta Kosovac

    Nikoleta Kosovac je koordinatorka uličnih novina Liceulice, ali i članica žirija za SIA 2016. Priključila nam se početkom godine na beogradskom Kick-off događaju i pratila je SIA putovanje cele godine. Zahvaljujući njenom entuzijazmu, uspeli smo da stvorimo snažno partnerstvo i pomognemo jedni drugima usput. Pričali smo o Liceulice, ali i njenim pogledima na scenu mladih društvenih preduzetnika. 

    Nikoleta,  časopis Liceulice postoji već 6 godina u Srbiji. Ispričaj nam kako je nastala ideja o pokretanju ovog uličnog časopisa kod nas i otkud ti u ovoj priči.

    Ideja o pokretanju uličnih novina u Srbiji se pojavila pre oko 8 godina kada je naš sadašnji predsednik Upravnog odbora, Branislav Trifunović, bio u Slovačkoj i tamo sasvim slučajno upoznao prodavce njihovih uličnih novina i saznao za taj, u svetu odavno poznat, pokret. Kada se vratio kući, želeo je da na sličan način pomogne onima koji teško dolaze do posla, koji žive na margini našeg društva. Kako se nikada nije bavio sličnim poslom, počeo je da okuplja razne prijatelje, poznanike, sve one koji su bili zainteresovani da doprinesu pokretanju te velike priče u našoj zemlji. Za one koji ne znaju još uvek šta su ulične novine, pomenuću samo kratko da su u pitanju novine koje prodaju pripadnici marginalizovanih grupa, koji zarađuju polovinu od svakog prodatog primerka, dok se druga polovina novca koristi za štampanje novih primeraka novina. Komercijalni mediji, u svojoj težnji za brzinom i zaradom, odustaju  od onih tema koje ne donose tiraže i rejtinge, na taj način mnogo toga što bi nam moglo pomoći da budemo bolje društvo, ostaje izvan vidokruga javnosti. Liceulice  nastoji da baš te „dosadne” teme prikaže na zanimljiv način. Ulične novine daju prostor novim ljudima i temama – svemu onome što je skrajnuto iz komercijalnih medija ili mu se ne posvećuje dovoljno pažnje. Trudimo se da skrenemo pažnju na bitne probleme u društvu, ali kroz pružanje primera dobre prakse, kroz lične priče nekih naših heroja i tome slično.

    A kako sam se ja našla u svemu tome? Isprva mi se činilo da je to bilo slučajno ali sada sam sigurna da to nikako nije bila slučajnost, štaviše. Radila sam nekoliko godina u advertajzingu i sve manje bivala ispunjena i videla smisao u svemu tome. Prijateljica mi je pomenula da se sprema projekat u kom me skroz vidi, otišla sam da upoznam ljude koji su već bili okupljeni oko te ideje i čim smo se upoznali bilo je jasno da ćemo dugo raditi zajedno. Želela sam da verujem u ono što radim, da se osećam dobro na kraju dana, a Liceulice mi je donelo i mnogo više od toga.

     

    Kakvu promenu si uočila kod vaših prodavaca za ovih 6 godina?

    U proteklih 6 godina radili smo sa nekoliko stotina ljudi, a trenutno imamo šezdesetak korisnika u Beogradu, aktivnih na dnevnom nivou. Liceulice je za neke povremeni, za neke dodatni posao, a za neke jedini. Prodavci su ti koji odlučuju koliko i kada će da rade. Često ćete od njih čuti da im je komunikacija sa ljudima bitnija od same zarade. Neki su na samim počecima bili jako tihi, stidljivi, povučeni, a danas su među najkomunikativnijima, najsnalažljivijima i najuspešnijima.

    Promena koja je evidentna jeste da danas imaju mnogo više samopouzdanja, da mnogo više osećaju celu ovu priču kao nešto svoje i ne stide se da podele sa ostatkom ekipe puno toga intimnog. Neki od prodavaca su, u međuvremenu, počeli da rade neke druge poslove, a neki su prilično usavršili svoje tehnike prodaje pa danas obučavaju nove prodavce. Nekoliko prodavaca koji nisu imali krov nad glavom je, uz našu i podršku naših partnerskih organizacija, uspelo da pronađe stan, pa već neko duže vreme, zahvaljujući finansijskim planovima koje pravimo na mesečnom nivou, uspevaju redovno da plaćaju iznajmljeni stan i račune.

    Ono što je ovde takođe važno naglasiti jeste da ulične novine grade veze između prodavca i čitaoca, jer se prodaja obavlja licem u lice. Ovakva interakcija pomaže u građenju mostova između onih koji su na margini i šire javnosti i pomaže svima da shvate ključna pitanja socijalnog isključivanja i da smo svi isti, samo nismo imali iste šanse.

    Interakcija pomaže u građenju mostova između onih koji su na margini i šire javnosti i pomaže svima da shvate ključna pitanja socijalnog isključivanja i da smo svi isti, samo nismo imali iste šanse.

    Koji su najveći uspesi koje ste imali, a koji najveći porazi kada je u pitanju časopis Liceulice?

    Mislim da je naš najveći uspeh što smo i dalje tu i što ne posustajemo ni pred jednom preprekom. Razloga za upornost i još jaču borbu za opstanak i napredak onoga što radimo ima sve više i više.  Za sve ove godine, radili smo na ekonomskom i socijalnom osnaživanju sa nekoliko stotina ljudi, izdali 33 broja magazina, pokrenuli sličnu inicijativu u Makedoniji i na Kosovu, organizovali 2 ulična festivala aktivizma, 7 ciklusa javnih poziva i radionica na temu angažovanog dizajna za mlade umetnike, radili sa desetinama volontera, uspostavili saradnju sa brojnim organizacijama civilnog društva, pojedincima, profesionalcima, aktivistima i mnogo toga drugog. Ponosni smo i na to što je magazin Liceulice za sve ove godine postao zapažen i uticajan član svetske zajednice uličnih novina (International Network of Street Papers). Na četiri dosadašnje godišnje konferencije INSPa nominovani smo za ukupno 6 nagrada za tekstove, fotografije i dizajn. Mislim da do skoro nismo ni bili svesni koliko smo veliku i odanu zajednicu stvorili oko sebe, sve dok nas letos nije zadesila najveća finansijska kriza do sada. Ljudi zbog kojih postoji sve ovo, ljudi koji veruju u ovu priču i ljudi koji danonoćno i predano rade na realizaciji svih naših programa su najveći uspeh definitivno.

    Ono što je najveći neuspeh jeste to da Liceulice nije prepoznato od strane grada i relevantnih gradskih i državnih institucija (sem par) kao organizacija čije programe je važno podržati na razne načine, ne samo finansijski. Ulične novine ni u jednom gradu u svetu ne mogu u potpunosti funkcionisati bez podrške grada. One postoje zbog tog grada i taj grad bi trebalo da bude tu zbog njih. Verujemo da će se i ovo jednog dana promeniti. Možda kada budemo slavili dvadesetogodišnjicu. Videćemo.

    A možda bi najjednostavnije bilo da sam samo prenela reči Kruna Lokotara, urednika i izdavača:  „Liceulice je, uz napredak medicine, jedini razlog za optimizam koji mi pada na pamet.“

    Kako vidiš ulogu mladih u Srbiji kada je u pitanju rešavanje društvenih problema?

    Naš poslednji broj se bavi baš mladima u Srbiji, njihovom socijalnom i ekonomskom uključenosti odnosno isključenosti iz dominantnih društvenih tokova. Kada govorimo o mladima, neizostavna tema je obrazovanje, kome smo posvetili i najveću pažnju, a čitav niz naših mladih saradnika osvetlio je i druge aspekte savremenog života mladih, od dolaska u veliki grad na studije, preko sveprisutnog prekarnog rada (nesigurnih, povremenih i honorarnih poslova), do iskustva povratka u malu sredinu.

    Ne treba zaboraviti da su mladi danas svakako jedna od najugroženijih grupa u Srbiji, po različitim osnovama. Ali da, oni koji su u mogućnosti (a poznajem ih dosta) na najrazličitije načine doprinose rešavanju društvenih problema, naravno. Ipak ne treba imati ni prevelika očekivanja jer je na njihovim leđima težak bremen. Iako svi vole da kažu „na mladima svet ostaje“, oni ih sami ne mogu rešiti bez ozbiljnog umrežavanja i povezivanja sa drugim akterima u toj borbi.

     

    Mladi sami ne mogu rešiti društvene probleme bez ozbiljnog umrežavanja i povezivanja sa drugim akterima u toj borbi.

    Zašto si se pridužila SIA Serbia kao član žirija?

    Poznajem veći deo SIA ekipe već neko vreme, pratila sam šta ste radili prošle godine i jako sam ponosna na ceo tim. Kada sam bila pozvana da budem deo ovogodišnjeg žirija, postojao je samo jedan moguć odgovor.

    Gde vidiš socijalno preduzetništvo mladih za 5 godina?

    Mene zanima da li mladi socijalni preduzetnici znaju gde žele da budu za 5 godina. 🙂

    Neformalna zajednica socijalnih preduzetnika u našoj zemlji dosta napreduje i razvija se u nekom svom (po mom mišljenju dobrom) pravcu, nezavisno od zvanične politike. Sve je više sjajnih i veoma uspešnih ideja, dok međunarodna saradnja ne jenjava, štaviše. Socijalne preduzetnice i preduzetnici su jako hrabri i srčani ljudi, koji se ne plaše ni borbe sa vetrenjačama. Verujem da među mladim socijalnim preduzetnicima ima puno onih sa kojima ćeš za pet godina raditi sličan intervju kao što je ovaj.

    Verujem da među mladim socijalnim preduzetnicima ima puno onih sa kojima ćeš za pet godina raditi sličan intervju kao što je ovaj.

    Hvala ti Nikoleta na ovom sjajnom intervjuu – i podršci koju nam pružaš!

     

  • Studenti su nepresušan izvor inspiracije i inovacije; svakodnevno smišljaju nešto novo i imaju ideje koje mogu da promene svet – Branka Novčić

    Branka Novčić, asistentkinja na FON-u u Beogradu jedna je od najvoljenijih i najcenjenijih među studentima. Branka je i sama studirala na FON-u, gde je i osvojila brojne nagrade na međunarodnim takmičenjima. Sada je posvećena poboljšanju iskustva studenata i pomaže im da nauče praktične veštine za „stvarni svet“.  

    Branka je takođe i član SIA Žirija i aktivno promoviše SIA-u i društveno preduzetništvo među studentima. Popričali smo o njenom radu sa studentima i društvenom preduzetništvu uopšteno.

    Reci nam nešto o radu sa studentima. Kako si odlučila da želiš da ostaneš na fakultetu?

    Branka-umanjenoNa fakultetu sam ostala da radim prilično slučajno, prvenstveno sa idejom da „kupim malo vremena“ za odluku u kojoj kompaniji bih da radim. Međutim, ispostavilo se da je ovo bila jedna od najboljih odluka koju sam donela. Imajući u vidu da sam se još kao student bavila studijama slučaja i išla na takmičenja, nastavila sam da se bavim ovom oblašću samo sa druge strane kao mentor. Upravo iskustvo u rešavanju poslovnih studija slučaja mi je veoma pomogla kada sam počinjala da radim sa studentima, jer se moj način rada bazira na učenju kroz primere i prenošenju praktičnih znanja. Danas je za mene trenutak kada uđem u salu najvredniji deo mog posla jer sam svesna priveligije koju imam i uticaja koji ostavljam na te mlade ljude.

    Komuniciraš sa studentima na svakodnevnom nivou. Da li vidiš inovacije u načinu na koji razmišljaju o biznisu?

    Studenti su nepresušan izvor inspiracije i inovacije; svakodnevno smišljaju nešto novo i imaju ideje koje mogu da promene svet. Na nama je da ih pravilno usmerimo i podržimo njihove želje i damo im potrebna znanja da ostvare sve što su naumili.

    Kako si se zainteresovala za oblast društvenog preduzetništva?

    Za društveno preduzetništvo sam se zainteresovala kada smo se 2011. godine prijavili za učešće na Hult Global Case Challenge-u, globalnoj crowd sourcing platformi za teme društvenog preduzetništva. Da budem iskrena, pre toga nisam previse znala o ovoj temi, ali smo se svi za veoma kratko vreme informisali i počeli da radimo na projektu namenjenom najsiromašnijim ljudima na planeti na temu vodo-snabdevanja i sanitarija.

    Nemojte da bežite od društvenog preduzetništva, jer radeći na projektima vezanim za ovu oblast možete da zaradite novac i ne bavite se socijalom.

    Da li pričaš sa studentima o društvenom preduzetništvu i kako reaguju na njega?3

    Deo mog rada sa studentima je i predstavljanje uspeha koje su timovi FON-a imali na svetskim takmičenjima. Kako se ispostavilo, naša dva najveća uspeha bila su upravo na Hult Global Case Challenge-u 2011. i 2012. kada smo bili predstavnici Evrope na globalnom finalu, gde smo oba puta imali zapaženi rezultat. Tako da su naši student informisani pre svega o tome, a onda je moj zadatak da im približim čime smo se to mi to bavili i zašto smo bili tako uspešni. Reakcije studenata su iz godine u godinu sjajne i sve više njih se zanima za ovu temu, a svakako smo podigli svest o značaju društvenog preduzetništva među našim studentima i srušli neke tabue.

    Tvoja ekspertiza je iz oblasti marketinga i odnosa sa javnošću. Koliko je to polje bitno za razvoj ekosistema društvenog preduzetništva u Srbiji?

    U razvoju biznis modela marketinga ima svuda, ali je daleko važnije razumevanje samog problema i adekvatno prepoznavanje potreba i osobina ciljnih grupa. Zapravo u tim početnim koracima razvoja poslovnog modela, analiza tržišta i segmentacija su dve faze zbog kojih najčešće škripe poslovni modeli. Ukoliko se ovaj deo uradi kako treba, sama implementacija marketing plana je šlag na torti cele priče. Dakle, razumevanje probelma, analiza tržišta i segmentacija su ključni za uspeh svakog poslovnog modela.

    Pridružila si se SIA-i kao član Žirija. Kakvo je tvoje dosadašnje iskustvo u našem programu?

    Veoma sa zahvalna svima iz SIA Serbia-je što su me prepoznali kao člana žirija. Sva iskustva koja nosim su dragocena i mislim da je Srbiji neophodno više sličnih inicijativa. Edukacija omladine i mladih o pitanjima društvenog preduzetništva je preduslov da se oblast dalje razvija, a vi to upravo i radite. Hvala vam što ste mi omogućili da budem deo vaše priče.

    DSC_1725Šta bi poručila mladima i budućim društvenim preduzetnicima?

    Nemojte da bežite od društvenog preduzetništva, jer radeći na projektima vezanim za ovu oblast možete da zaradite novac i ne bavite se socijalom. Društveno preduzetništvo je trenutno vruća tema svih vodećih svetskih kompanija, koje traže način kako da se obrate siromašnima. S toga radite i vi na svojim projektima koji će potencijalno rešiti neke od gorućih socijalnih pritanja.

     

     

    Hvala Branki na intervjuu i svojoj ekspertizi kao deo SIA Žirija!

  • Upoznavanje – Džeklin Novograc

    Džeklin Novograc (Jacqueline Novogratz) je američka preduzetnica i autorka. Osnivačica je i izvršna direktorka Akumena (Acumen), neprofitnog globalnog venture fonda koji koristi preduzetnički pristup u smanjenju siromaštva. Akumen je dugoročno uložio preko 90 miliona dolara u 80 preduzeća koji su uticali na više od 125 miliona ljudi. Sav novac koji se vrati u Akumen se reinvestira u biznise koji služe siromašnima.

    Džeklin je rođena u SAD, najstarija od sedmoro dece. Diplomirala je na Univerzitetu Virdžinija gde je studirala ekonomiju i međunarodne odnose, a masterirala na polsovnoj školi  Univerziteta Stanford. Naslov njene knjige Plavi Džemper: Premostiti jaz između bogatih i siromašnih u međupovezanom svetu inspirisan je susretom koji je imala u Kigaliju u Ruandi. Tokom jutarnjeg džogiranja, Novograc je ugledala dečaka koji je nosio njoj poznat plavi džemper i nakon što ga je bliže pogledala, ispostavilo se da je to isti plavi džemper koji je donirala pre nekoliko godina u humanitarne svrhe. Ovaj susret je naveo Džeklin na razmišljanje o međupovezanosti sveta, koje i danas utiče na njen rad.

    “I believe that we have a chance to build a world in which all human beings can live with dignity, freedom and choice. It starts with imagining that world and then working together.”

    Karijeru je započela u Čejs Menhetn Banci kao analitičarka međunarodnih kredita. Posle tri godine, nappustila je bankarstvo kako bi istražila kako da napravi veću promenu u svetu. Ovo je dovelo do rada u Africi, kao konsultantkinje za Svetsku Banku i UNICEF. Kao konsultant UNICEF-a u Ruandi kasnih 80-ih, pomogla je osnivanje Duterimbera, prve institucije za mikrofinansiranje u Ruandi. Takođe je osnovala i vodila programe Radionice filantropije i Liderstvo za nove generacije Rokefeler fondacije, pre nego što je osnovala Akumen 2001. godine. Pored ovoga, nadgledala je nastajanje Akumenovog jednogodišnjeg programa stipendiranja koji ima za cilj da izgradi narednu generaciju lidera u civilnom sektoru.

    *preuzeto sa Vikipedije

  • Upoznavanje – Muhamed Junus

    Muhamed Junus (Muhammad Yunus) je socijalni preduzetnik, bankar, ekonomista i lider civilnog društva poreklom iz Bangladeša.

    1972. godine, nakon što je zavšio studije u Bangladešu i Sjedinjenim američkim državama, Junus je postavljen na mesto profesora ekonomije na Univerzitetu u Čitagongu. Kada je 1974. godine glad pogodila Bangladeš, osetio je da mora da uradi nešto više za siromašne, pored podučavanja. Odlučio je da daje dugoročne pozajmice siromašnijim ljudima koji su želeli da započnu sopstvena mala preduzeća. Ova inicijativa je kasnije nastavljena stvaranjem Gramin banke (Grameen Bank). Glavni cilj ove banke od osnivanja 1983. jeste davanje malih pozajmica siromašnima po veoma jednostavnim uslovima – takozvano mikrokreditiranje – a Junus je njen osnivač.

    2006. godine Junusu i Gramin banci dodeljena je Nobelova nagrada za mir za „njihov trud da kroz mikrokredite kreiraju ekonomski i socijali razvitak sa dna“. Junus je pored ove, dobitnik mnogih drugih nacionalnih i međunarodnih počasti.

    Februara 2011. Junus, zajedno sa Saskijom Brajsten (Saskia Bruysten), Sofi Ajzenman (Sophie Eisenmann) i Hansom Rajcom (Hans Reitz), osniva Yunus Social Business (YSB). YSB stvara i osnažuje socijalna preduzeća koja se bave i rešavaju probleme širom sveta. Kao produžena, međunarodna ruka za Junusovu viziju novog, humanog kapitalizma, YSB vodi fondove za inkubaciju za socijalna preduzeća u zemljama u razvoju i pruža savetodavne usluge kompanijama, vladama, fondacijama i nevladinim organizacijama.

  • Volunteering is developing yourself without any cost – meet Jovana

    Jovana Cedomirovic was a part of SIA Serbia volunteers team. During the four-month period she has shown a tremendous passion and dedication and has certainly improved the project’s visibility in Serbia. She believes that volunteering is an opportunity to learn about yourself and your abilities, meet interesting people and learn something new each day.

    How did you become a part of Social Impact Award?

    Due to the fact that I had a some free time, I looked for new volunteering opportunities. One day, I found out about an opportunity to volunteer on a project that involves social entrepreneurship. I was very curious to know how the entrepreneurship world actually works and I decided to apply. After a few days I was invited for an interview. I honestly did not expect that my application will even be reviewed. A couple of days after the interviews, I received an email saying that they are happy to announce that I will be part of their team as volunteer.  I was so happy that I got the opportunity to learn and to get introduced to the world of social entrepreneurship. Soon we had a first work meeting and so it all began. 🙂

    What has been your role in the project?

    13320514_1002289089890671I was part of the communication team. Therefore my assignment has been communication with media and via social media channels. I was in charge of getting important announcements shared via media, websites and on social media networks. This meant that I had to communicate and address on daily basis a large number of people. Also I was taking care of communication with external press partners, such as newspapers, TV and radios. Even though this was my primary task, I was participant on few different workshops in Belgrade and other cities because we were sharing our tasks as a team.

    Because of all of this, I had a chance to see what is happening behind the scene in a project as big as this one is. So, not only have I gained experience in the field of communications, but I have also learned a bit about event and project management.

    You also learned more about social entrepreneurship. How do you plan to use this knowledge? Are you thinking of becoming a social entrepreneur yourself one day?

    I am planning to stay in Serbia and try to work on my skills and knowledge that will help me to better understand social entrepreneurship. At the beginning of the project, I had a chance to see people developing their ideas and building projects out of them. Seeing people who notice the issues in the society and work towards solving them was quite impressive for me. Things like that make you think about your steps, your ideas and how you can influence the world you live in. Those are the things that I had a chance to see during my volunteering experience, and I hope one day I will take steps that will impact our society in a better way too.

    Have you gained some skills that will be important for your future career? 

    I had a chance to do the things I love and I am most interested in, which is in the field of communications. However, I gained more than that. The most important thing that you can have during your volunteering experience is to grow as an 1individual, while being a part of the team. I loved having the freedom to ask anything I was unsure about, which only enabled me to learn more and perform better. I was working with a great project team, a sort of workaholics, who were working day and night in order to create a better society for all of us. During the time I was working with those people, while I was looking how they work and how passionate they are, I got motivated to do the same. I had the chance to learn how to start challenging myself, especially in those areas I never had a chance to work before. When I take a look at the past few months, all of those moments, minutes, and hours I spent working on SIA – it was completely worth it.

    Volunteering is becoming increasingly popular among young people, but there are still those who see it as “free work labor”. What message would you send to them?

    „Volunteering is developing yourself without any cost. Long term looking, that is something that is for free but most expensive and valuable thing you can do for yourself.“

    Everything that we go through, each experience we get, each person we had a chance to meet – influence who we are now. I think that everyone of who went through volunteering experience knows that decision made his or hers future better. I think that volunteering helps you develop your skills and knowledge in practice, which make us aware of who we are and what we can do. I truly believe that volunteering makes our society a better place to live. Besides, meeting new people and learning something new cannot be a bad thing.

    My message for all young people would be that they should invest time in themselves and use all the opportunities in front of them, especially those free of charge but priceless for our lives. Volunteering brings you a different view on the world!

     

  • SIA finalisti 2016

    Osam ideja koje menjaju društvo su prošle u finale Social Impact Award 2016. Tokom leta, ovih osam timova dobijaju podršku kako bi svoje ideje razvili kroz mentorski program i radionice. Četiri najbolje ideje će biti nagrađene – ideja izglasana od strane zajednice osvojiće put na međunarodnu konferenciju u Beču i mentorsku podršku, a tri nagrade dodeljene od strane žirija će pored toga dobiti i 1.500€.

    Došlo je vreme da vam predstavimo Social Impact Award 2016 finaliste!

    Ketering radionica „Studenti zajednici“

    Ideja koja je nastala kao studentska vežba na strukovnim studijama Menadžment u ugostiteljstvu iz Sremskih Karlovaca. Kroz ketering radionicu studenti bi pripremali obroke po pristupačnim cenama za starije sugrađane iz Sremskih Karlovaca i  za njih vršili besplatnu dostavu na kućnu adresu. Pored pomoći starijima, ova radionica služi kao edukativni centar i prilika za praksu za studente.

    P[r]ozorište

    P[r]ozorište ima za cilj razvijanje kritičkog mišljenja kroz pozorište, kao i promociju kulture. Ideja će biti sprovedena kroz kreiranje jedinstvene internet platforme koja će okupiti sva pozorišta u Srbiji, organizovanje pozorišnih tribina, kao i kroz kreiranje kulturnih ekskurzija.

    Prezalogaj

    Prezalogaj ima za cilj da ekonomski osnaži žene koje su preživele porodično nasilje. Prezalogaje (ukusne i zdrave sendviče, tortilje i kolačiće) proizvodile bi žene iz Sigurnih kuća, a oni bi se zatim distribuirali u kafiće i markete.

    Retoy

    Ideja koja utiče na društvo na tri načina – upošljava osobe sa invaliditetom, reciklira prirodne materijale i kreira prirodne i zdrave igračke za decu.

    Sa problemima na ti

    Želja da pomognu mladima da se izbore sa emotivnim problemima pretvorila se u ideju Sa problemima na ti. Kroz psihološke radionice, ali i karijerno vođenje i savetovanje, dve mlade psihoterapeutkinje žele da pomognu mladima. Sve ove usluge bile bi besplatne za mlade Rome i Romkinje.

    Srce za ptice

    Udruženje Herc je pronašlo način da dodatno pomogne svojim korisnicima sa neurotskim poremećajima. Kroz radno-okupacionu terapiju pravljenja kućica za ptice, žele da pomognu svojim korisnicima, ali i doprinesu rešavanju problema izumiranja vrabaca i ostalih ptica u urbanim sredinama.

    Teillor

    Brend papuča Teillor je već počeo sa radom, ali sada žele da nadograde svoje poslovanje kroz kreiranje Uber-like platforme. Stvaranjem ove platforme pruža se prilika krojačicama u zrelijim godinama, koje nedovoljno zarađuju ili su ostale bez posla, da rade iz svojih domova i tako obezbede sebi sredstva za život.

    Zeleni krovovi

    Uočivši sve manje zelenih površina, ovi mladi Novosađani odlučili su da stvaraju zelene oaze i bašte na ravnim krovovima stambenih zgrada. Na ovaj način pomažu stanarima da uštede čak jedan mesečni račun za električnu energiju tokom godine, ali i da kreiraju zajednički zeleni prostor za druženje, relaksaciju i različite aktivnosti stanara.

  • Commensurate education programs for the next generations in Serbia – Kliker

    IT sector is on the rise in Serbia, as the emerging and creative startup scene has generated a lot of interest. However, the classroom is not following this trend. Kids in schools are learning about outdated programming languages and the use of technology in classrooms is minimal.
     
    Miomir, the brain behind Kliker – Center for creative thinking has noticed this, and decided to use his knowledge and passion in order to create an impact. He was the finalist of Social Impact Award Serbia 2015, and even though he hasn’t won the award, his perseverance and determination led him to start business on his own and change children’s lives.

     The concept is to offer commercial courses and part of that money is used to finance courses for underprivileged kids and social groups and to hire students and young engineers who want to teach kids and help with developing our programs 12672209_10153148378761887_2661189746391631781_o(1)

    “Idea about Kliker – Center for creative thinking started as a combination of two things: social entrepreneurship model that was suitable for applying on Social Impact Award 2015 contest and necessity to show kids in Serbia that everybody can learn at least basic concepts of computer programming and, more importantly, that everybody deserves a chance to learn.

    12792221_1089919674373460_4612051956052603193_oKnowing that in developed countries kids as young as seven years old are learning how to code, and in Serbia they don’t start until they are 13 years old, it was clear to us that we have to offer that kind of education here. We also want to include robotics, 3D printing and electronics in our curriculum, because we think that this kind of education is also lacking in our school system and it’s becoming more important in 21st century.

    The concept is to offer commercial courses and part of that money is used to finance courses for underprivileged kids and social groups and to hire students and young engineers who want to teach kids and help with developing our programs.

    Nearly six months since first course started we now offer our program in one more city, teaching courses in one private company for kids of the employees, developing new courses and have seven motivated team members. Approximately 200 kids attended and still attend our programs and more than 150 kids attended our free workshops.

    Our goal in the future is to start our programs in several cities in Serbia, to develop more courses and to make a web site that will provide material, tutorials and advice for parents and kids who are interested in IT and new technologies in general.

    We think that our biggest achievement so far is getting scholarship from private IT high school for one of many underprivileged kids that we teach. It will set an example that everybody can learn coding and that hard work will pay off.

    Going through SIA experience validated and improved our idea and gave us chance to meet amazing people that inspired and motivated us. Thanks to that positive impulse we now collaborate on several projects with NGOs, private companies, Hubs and other individuals who want to support our mission.”12029774_1089919047706856_2412745154003881712_o

Page 1 of 212